Ilidža danas

Sedma redovna sjednica Općinskog vijeća Ilidža

Sjednica će se održati u UTORAK, 25.06.2013.godine u Multifunkcionalnoj sali Općine Ilidža sa početkom u 11⁰⁰ sati.

Opširnije...

News Feeds:

Ilidža danas

Općina Ilidža je jedna od devet općina Kantona Sarajevo i obuhvata njegovo jugozapadno područje (43' 50¨sjeverne geografske širine i 18' 21¨ sjeverne geografske širine). Ilidža se nalazi na 499 metara nadmorske visine, a najviša tačka teritorije općine je Crni Vrh sa 1504 metara nadmorske visine. Prostire se u samom podnožju planine Igman. Locirana je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeke Bosne i Neretve, spajajući se, na sjeveru, sa srednjom Evropom, i na jugu, izlazeći na Jadransko more. Ilidža spada u umjerene subalpske oblasti.

Ime Ilidža potiče od stare turske riječi ''iladž'' – što izvorno znači i označava mjesto koje je zdravo, koje nudi, daje i osigurava zdravlje, mjesto koje liječi i na kojem svako može naći lijek.

Jedna od najrazvijenijih općina

Prije rata, Ilidža je bila jedna od najrazvijenijih općina u BiH, zahvaljujući prije svega velikim privrednim subjektima kao što su bili: „Famos“, „Energoinvest“, „Unis“, „Ćilimara“, Tvornica šperploča „Bosanka“ Blažuj , UPI , Tvornica kandita „Zora“ koja je preimenovana u „Sarabon“, Tvornica namještaja „Standard“, „Simes“, „Pak Centar“, PD Butmir, „Šumaprodukt“, GP „Igman“, „Oslobođenje“, Tvornica bicikala „Unis Lasta“, „Sigma“ „Hidrogrdnja“, Hoteli Ilidža. Ilidža je bila i vrlo bitan dio sarajevske turističke regije, osobito prepoznatljiva po banjsko-rekreativnim sadržajima. Značaj Ilidže kao lječilišnog naselja zasnovan je prije svega na eksloataciji termalnih voda.

Reintegracija općine Ilidža

Ilidža je reintegrirana 12. marta 1996. godine, a procjenjene materijalne štete su bile ogromne. Materijalni resursi bili su gotovo potpuno uništeni, a prema gruboj procjeni iznosile su oko milijardu američkih dolara. Na dan reintegracije općine Ilidža zatečeni su potpuno devastirani stambeni objekti infrastruktura, veliki broj raseljenih, nezaposlenih, socijalno nezbrinutih. Nakon reintegracije bilo je svega 600 uposlenih i to u društvenom sektoru 11 društvenih-državnih firmi sa područja općine Ilidža, šest iz drugih općina, 131 privatna firma i oko 250 samostalnih radnji (SZR, STR i SUR). Za uslugu u oblasti prijevoza bio je angažiran jedan auto-prijevoznik i 59 taksi vozača.

Do 1992. godine površina teritorije općine bila je 16.946 hektara. Dejtonskim sporazumom dio teritorije je (ostao) pripao Republici Srpskoj, tako da sada područje općine obuhvata površinu od 14.950 hektara, odnosno 84,8 posto prijeratne površine.
Prema popisu iz 1991. godine, odnosno podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području općine Ilidža živjelo je 67.937 stanovnika, a danas ima oko 90.000 stanovnika koji žive u 16 mjesnih zajednica: Blažuj, Butmir, Donji Kotorac, Hrasnica I i II, Ilidža Centar, Lužani, Osjek, Otes, Rakovica, Sokolović- Kolonija, Stup, Stup II, Stupsko brdo, Vrelo Bosne i Vreoca.

Uspješan poslijeratni razvoj

U poslijeratnom periodu uložena su značajna finansijska sredstva u izgradnju putnih komunikacija. Između ostalog izgrađeni su mostovi na rijeci Tilavi i most na rijeci Željeznici koji čine dio regionalne saobraćajnice Ilidža - Butmir - Sokolović Kolonija - Hrasnica - Vojkovići - Dobrinja i Nedžarići, zatim Zapadni prilaza gradu (zaobilaznica), a s ciljem rasterećenja saobraćaja, puštena je u funkciju kružna raskrsnica u Hrasnici, kružna raskrsnica u centralnom dijelu općine, u Sokolović-Koloniji te Ulica Igmanskog bataljona. Također, okončana je i izgradnja pristupnog puta za buduću žičaru. Značajna sredstava uložena su u asfaltiranje ulica, javnu rasvjetu, izgradnju kanalizacione i gasne mreže, te regulaciju vodotoka rijeka Dobrinje i Tilave u Butmiru i slično.

Danas IIlidža zna samo za riječi naprijed i uspjeh. Na Ilidži rade firme “Gorenje”, “Dalass”, Braća Metović, Brugman, “EGV”, Brajlović, “OBI”-vrtni centar, “Grizelj”, PRUNUS, Hladnjača Klas-a, Tržni centri “Škafa”, “Kerametal”, Grand centar, Sara centar, Melain centar. U industrijskoj zoni “Famos”, između ostalog, nalaze se firme “Doncaffe”, “Alternativa”, štamparije, dok se jedan broj njih nalazi u fazi izgradnje ili pripreme za otvorenje.

Svoje odjele otvorila su osiguravajuća društava Sarajevo osiguranje, BH osiguranje, Napredak osiguranje, AuRum, d.d. Sunce, Bosansko-njemačko osiguranje, Una osiguranje, Camelija osiguranje - Bihać, Camel osiguranje i Zovko Žepče osiguranje. Na Ilidži su otvorene i ekspoziture UniCredit banke, MEB banke, Inteza Sanpaolo, Sparkase bank, Turkis ziraat bank, Bosna Bankinternational (BBI), Raiffeisen bank, Hypo Alpe-Adria bank, NLB Tuzlanska banka, Pro Credit banka, Union banka, Vakufska i Filma banka, a uspješno radi i više poštanskih ispostava.

Danas su turističkim agencijama na raspolaganju poznati hoteli Hollywood, Delminium, Terme Ilidža, Rimski most, Grin, Imzit, Bosna, Aqua, Radon plaza, Casa Grande, Auto-kamp i više restorana.

Uz deset osnovnih škola, privatnu školu El-Manar, Osnovnu muzičku školu, Gimnaziju i Srednju tehničku školu grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža, univerziteti Bosna sema, Internacionalni univerzitet Sarajevo, Fakultet tehnoloških izvrsnosti, Ilidža je postala značajan centar za obrazovanje i stjecište mladih ljudi.

There are no events at this time

Trenutno aktivnih Gostiju: 167

Anketa

Zanimljivosti

AQUA...S

U Rimskom periodu naselje AQUA...S je imalo status kolonije što predstavlja najveći pravni status nekog urbanog naselja tog doba. Ribe, vodeni konjic, likovi žene i rimskog boga ljubavi Amora, koji ukrašavaju mozaike nastale u tom periodu, pokazuju Ilidžu kao mjesto vode, plodnosti i ljubavi.