Izvještaj o radu Pravobranilaštva Općine Ilidža
za period 01. 01. do 31. 12. 2009. godine 

Shodno Zakonu o Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj: 12/01 i 20/02), a na osnovu člana 27. Odluke o pravobranilaštvu Općine Ilidža ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj: 5/02, 12/02 i 29/02), Pravobranilaštvo Općine Ilidža, Općinskom vijeću Općine Ilidža i Općinskom načelniku,  P O D N O S I:

I Z V J E Š TA J  O RADU

Pravobranilaštva Općine Ilidža za period
01.01. do  31. 12. 2009. godine

 UVODNI DIO

Zakonodavna regulativa kojom je uređen rad Pravobranilaštava kao posebnih državnih tijela na svim nivoima, utvrđena je Zakonom o pravobranilaštvu BiH („Sl.glasnik BiH“, broj 8/02,10/02 i 44/04), Zakonom o Federalnom pravobranilaštvu („Službene novine F BiH“, broj 2/95,12/98,18/00,61/06), Zakonom o pravobranilaštvu Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 33/08-prečišćeni tekst) i podzakonskim propisima i odlukama na lokalnom nivou.
 

Pravobranilaštvo Općine Ilidža kao državno tijelo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Općine kao jedinice lokalne samouprave, njenih organa i drugih organizacija predviđenih Zakonom i Odlukom o pravobranilaštvu.
Zakonom o principima lokalne samouprave („Sl.novine F BiH“, broj 49/06) i Statutom Općine kao jedinice lokalne samouprave, utvrđeno je da imovinu Općine čine pokretne i nepokretne stvari koje u skladu sa zakonom pripadaju Općini kao i prava koja pripadaju toj imovini.

U izvještajnom periodu Pravobranilaštvo je obavljalo poslove iz nadležnosti koje su utvrđene Zakonom i Odlukom o pravobranilaštvu kao i drugim zakonima, a koji se ogleda u zastupanju u postupcima pravne zaštite imovine i imovinskih interesa pred sudovima u sudskim postupcima, organima uprave i u upravnim sporovima u skladu sa Zakonom, davalo mišljenja u vezi sa dodjelom gradskog građevinskog zemljišta, te zaključivanjem sporazuma imovinsko-pravne prirode, potvrđivanje ugovora o kupoprodaji stanova shodno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Odluci o privremenom uređivanju prodaje stanova, kao i u drugim predmetima u kojima je nadležno Pravobranilaštvo za odlučivanje.

Radi jasnijeg i preglednijeg prikaza rada i djelovanja ovog organa dajemo ilustrativni prikaz po pojedinačnim postupcima kroz tabele koje su sastavni dio ovog Izvještaja i ujedno dajemo prikaz  rada po segmentima djelovanja.

TEMATSKI DIO

Pravobranilaštvo kao posebno državno tijelo svoju zakonom utvrđenu osnovnu funkciju obavlja kroz zastupanje pred sudovima kao vidu zaštite državne imovine poduzimajući pravne radnje i sredstva, te  pokrećući različite postupke pred sudovima u predmetima prenesenim iz ranijih godina /398/ i predmetima pokrenutim u 2009.godini /211/.

Pravobranilaštvo ostvaruje svoju funkciju Zakonskog zastupnika Općine pred sudovima i drugim organima, poduzimanjem pravnih radnji i sredstava pred sudovima kroz parnični, izvršni, vanparnični, pa i krivični postupak, kao i upravni postupak pred upravnim organima u postupku zaključivanja sporazuma po osnovu Zakona o eksproprijaciji.

Formiranjem Privrednog odjeljenja, Odjeljenje za sporove male vrijednosti (do 3.000,00 KM) i grupisanjem u takozvane „malove“ i „malsove“, dodatno je usporeno njihovo rješavanje, jer su ih ova odjeljenja grupisala prema vremenskom prilivu, a onda se ne može ni pretpostaviti vremenski period njihovih rješavanja. Posljedica ovakvog pristupa rješavanja predmeta su ogromne kamate koje se povećavaju godišnje, što predstavlja ogroman teret, posebno za građane a i za pravna lica. Uglavnom se radi o predmetima male vrijednosti iz starijih godina. Pravobranilaštvo je ove predmete izdvojilo i uputilo akt /urgenciju/ Općinskom sudu za rješavanje ovih predmeta ukazujući na posljedice u odnosu na kamate koje su uglavnom veće od glavnog duga. Evidentno je, a to se vidi i iz tabelarnog prikaza, da nakon što se podnese tužba nadležnom sudu na zakazivanje ročišta od strane suda čeka se i po dvije-tri godine.

Dakle, efikasnost i brzina rješavanja sudskih sporova u isključivoj je nadležnosti sudova, obzirom da je sud taj koji zakazuje ročišta prema planovima i programima svoga rada i djelovanja. U proteklom izvještajnom periodu da se zaključiti da je broj riješenih predmeta u porastu u odnosu na broj novih utuženja u odnosu na Općinu kao tuženu, te da je broj riješenih predmeta veći u odnosu na prošli izvještajni period.

Posebne poteškoće predstavlja dostavljanje sudskih i drugih pismena strankama  u sporu, a što se odražava na brzinu okončanja sudskog postupka.

Zbog ovakve situacije ni sudovi nisu u mogućnosti ispoštovati zakonom utvrđene rokove, pa najčešće imamo situaciju da između zakazivanja i održavanja pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu prođe i po 3-4 mjeseca pa i više, a sve skupa doprinosi odugovlačenju postupka, na šta su i sudovi i pravobranilaštva i advokati ukazivali Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, inicirajući ujedno izmjenu Zakona o parničnom postupku koji ni do danas nije predložen. Zbog toga su zakonski zastupnici primorani predlagati dostavljanje putem Javnih oglasa i dnevnim novinama i sl, a što iziskuje dodatne troškove.

Poseban problem kod izvršenja predstavljaju naplate po osnovu zakupa poslovnih prostora izdatih pravnim licima iz perioda 1997-2000.godine, koja se nisu uskladila sa Zakonom o privrednim društvima, pa su shodno zakonu prestala postojati ili ih je sud po službenoj dužnosti  primjenom člana 382. Zakona o privrednim društvima, brisao iz registra. U takvim slučajevima, a ako pravno lice i postoji, na računima nemaju sredstava ili posluju na druge načine, zbog čega se Pravobranilaštvo obraćalo nadležnoj Poreznoj upravi ukazujući na evidentne probleme.Takvih predmeta u Pravobranilaštvu ima manji  broj i neizvjesno je njihovo izvršenje.

Pored navedenog evidentno je da tuženi izbjegavaju plaćanje dospjelih potraživanja i na taj način što blokiraju i zatvaraju bankovne račune, zatim otvaraju druge i tako u krug.

U dosadašnjem radu Pravobranilaštvo je ove slučajeve nastojalo riješiti putem evidencije koje se vodi u Jedinstvenom registru Centralne banke, zatim putem pismenog obraćanja drugim nadležnim Kantonalnim i Federalnim i državnim organima koji po službenoj dužnosti vode različite evidencije građana kao i provjerom na terenu putem PU Ilidža i putem sekretara u mjesnim zajednicama.
Napominjemo da je u ovakvim slučajevima ostvarena dobra saradnja sa svim pomenutim institucijama.

Tipični su slučajevi u ovakvim postupcima da tuženi izbjegavaju na razne načine prijem sudskih pismena, tako da se i na takav način odugovlače sudski postupci.

Zbog situacije kakva je nastala formiranjem sudskih odjeljenja, a radi bržeg i efikasnijeg rješavanja predmeta, a u cilju izbjegavanja dodatnih troškova, Pravobranilaštvo je nastojalo ostvariti kontakt sa građanima i kroz razgovore i upoznavanje građana sa novom zakonskom regulativom, te troškovima koji će nastati vođenjem postupka,u svakom pojedinačnom slučaju nastojalo ubrzati naplatu, što je imalo rezultata posebno u onim predmetima gdje su dugovanja manja. Pored toga građani su pismeno obaviještavani i pozivani na plaćanja, što je takođe dalo rezultate za brže plaćanje uz smanjenje troškova za građane.

Evidentno je da se u 90% slučajeva postupak završava po žalbi jedne od stranaka pred drugostepenim sudom ili eventualno revizijom, a pretrpanost sudova i njihovo odlučivanje po redoslijedu prijema predmeta, dovodi do dodatnog odugovlačenja drugostepenog postupka sa posljedicom visokih kamata koje su dosuđene u prvostepenom postupku, a na šta ni Pravobranilaštvo, a ni drugi organi ne mogu uticati. Rješavanje pred drugostepenim organom traje u prosjeku 3-4 godine. 

Neznatan je broj predmeta za otkup stanova u kojim je nadležno Pravobranilaštvo, a što je odraz završene transformacije otkupa stanova i prelaska državne imovine i privatne imovine.Uglavnom se radi o otkupu stanov akoji su bili devastirani.

Vlada Kantona Sarajevo donijela je Zaključak broj:  02-05-23451-4131/09 od 24.09.2009. godine sa Programom za rješavanje imovinsko pravnih odnosa u vodozaštitnoj zoni  i za rješavanje istih obezbjedila novčana sredstva. 
Do sada su okončana dva sudska postupka i dva su u toku rješavanja.

Pravobranilaštvo smatra obaveznim naglasiti da su izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (“Sl. novine FBiH”, broj: 19/06) Pravobranilaštva kao zakonski zastupnici Općina, Kantona i Federacije izgubili pravo na naknadu troškova postupka i na taj način zakonodovac je direktno uticao na smanjen priliv novca u budžetu državnih institucija.
Posljedica toga je takođe mogućnost svakoga da tuži općinu pa ako izgubi spor nema nikakvih obaveza, što je apsurd. Isto tako zakonodavac je na takav način stavio stranke u neravnopravan položaj, na šta su Pravobranilaštva pravovremeno reagovala i tražila da se ova izmjena zakona poništi, što do sada nije urađeno.

U izvještajnom periodu evidentiran je znatan broj predmeta koji se odnose na davanje Mišljenja u postupcima u kojima je to predviđeno posebnim zakonom, a koji se odnose na dodjelu gradskog građevinskog zemljišta shodno članu 16. Zakona o građevinskom zemljištu, davanje mišljenja na pojedinačne upravne  akte Općinskog vijeća i općinskog načelnika, ugovore imovinsko-pravne prirode shodno Zakonu o javnim nabavkama, stručnu pomoć, prisustvo radu pojedinih radnih tijela Općinskog načelnika i Općinskog vijeća.

Analizirajući  postupanje organa kojima su data Mišljenja, Pravobranilaštvo je uočilo da nadležni organi uglavnom ispoštuju mišljenje i sugestije Pravobranilaštva.

Pravobranilaštvo je ostvarilo dobru saradnju sa Službama Jedinstvenog općinskog organa uprave koje su davanjem činjeničnih i stručnih izjašnjenja na pojedine tužbe i nalaze sudskih vještaka bile od velikog značaja u efikasnom i zakonitom poduzimanju pravnih radnji u postupcima u kojima se Pravobranilaštvo pojavljivalo kao zakonski zastupnik Općine na strani tužitelja ili tuženog. 

Pravobranilaštvo Općine Ilidža je materijalno, tehnički i kadrovski osposobljeno za izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Pravobranilaštva utvrđena su radna mjesta sa brojem izvršilaca za svako radno mjesto. Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta je šest. Sva radna mjesta su popunjena, osim jednog zamjenika, tako da je ukupno pet zaposlenih (Pravobranilac, Zamjenik pravobranioca, jedan službenik i dva namještenika).

U proteklom izvještajnom periodu nije bilo kadrovskih promjena u Pravobranilaštvu u odnosu na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji na koji je Općinsko vijeće, shodno zakonu, dalo saglasnost i koji je usklađen sa novim Zakonskim propisima o državnoj službi u Federaciji BiH.

Službenici i namještenici Pravobranilaštva uključeni su kroz Programe Jedinstvenog općinskog organa uprave u sve vidove edukacija, stručnog usavršavanja i različitih aktivnosti koje će uvećavati korištenjem svih mogućih oblika stručnog usavršavanja.

U izvještajnom periodu Pravobranilaštvo je pratilo aktivnosti u vezi sa reorganizacijom sudstva i donošenja novih zakonskih propisa u svim oblastima i istovremeno prisustvovalo i aktivno učestvovalo na nekoliko seminara i međunarodnih kongresa koji su pratili stručnu edukaciju novih procesnih zakona iz oblasti parničnih i izvršnih sudskih postupaka. Pravobranilaštvo je takođe svojim aktivnostima učestvovalo i propratilo kroz seminare donošenje i primjenu novih zakonskih propisa i uvođenjem novina u pojedinim oblastima.

U svom radu Pravobranilaštvo će kontinuirano raditi na zaštiti imovine i imovinskih interesa  Općine, postupajući blagovremeno na razrješavanju slučajeva kroz razne inicijative i aktivnosti, te kroz saradnju sa drugim nadležnim organima i institucijama.



Broj: Op-7/10                                                                                                                                                                                                
Ilidža, 18. 02. 2009. godine

Izvještaj JAPET
Izvršenje JAPET
Konačan tabelarni prikaz za sve predmete